Kako prenamijeniti poljoprivredno zemljište u građevinsko?

Kako prenamijeniti poljoprivredno zemljište u građevinsko?

Vlasnik ste poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj i razmišljate o tome da ga prenamijenite u građevinsko? Kako biste postigli željeni naum, morati ćete zadovoljiti neke uvjete.

 Za sve detaljnije informacije o nekretninama i sličnim temama zapratite našu stranicu i budite uvijek u toku sa najaktualnijim novostima na području Hrvatske preko naše službene stranice, Croatia Real Estates!

 

Mogućnost prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište

 

Kako biste pretvorili svoje poljoprivredno zemljište u željeno građevinsko zemljište dokumenti moraju biti sukladni sa zakonom RP te planom prostornog uređenja koje sprovodi općina grada u kojem se nalazi vaša odabrana lokacija. Vaša prenamjena biti će moguća ukoliko se zadovolje određeni pravni uvjeti te vaša prenamjena bude dokazana kao dobrobitna zajednici na najmanju moguću štetu okoliša.

Na temelju konačne odluke Ministarstva poljoprivrede u suradnji sa općinom ili županije na kojoj se nalazi određeno zemljište, vaš plan će se sprovesti u realnost ili biti odbijen.

Uvjeti za prenamijenu zemljišta

Postoje nekoliko uvjeta koji se moraju ispuniti kako biste mogli dobiti dozvolu za prenamjenu. Potrebno je ispuniti određene zakonske uredbe donesene zakonom Republike Hrvatske koji  je zaslužan za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom.

Dalje  na temelju toga ostvarivanje mjera za prostorno uređenje te izradu i provođenje dokumenata prostornog uređenja može stati na snagu.

Bitno ja znati da ako se lokacija ne nalazi u neposrednoj blizini zoni građevinskog zemljišta vaš plan da sprovedete vašu ideju neće biti moguć, no ukoliko se radi o suprotnom scenariju i vaša lokacija se nalazi u blizini zone građevinskoj zemljišta vi ćete moći prenamijeniti svoje zemljište i nastaviti dalje sa svojim planom.

Biti će potrebno dokazati određen interes prenamjene te kontaktirati Ministarstvo poljoprivrede koje ćeuz daljnje analize i konzultacije sa državnom upravom županije zaslužene za obradu prenamjene donjeti odluku koja će biti prosljeđena općini ili gradu.

Za sve dodatne posebne obrade, primjerice za zemljišta koja se nalaza unutar već izvan obuhvata granice odnosno zemljišne zone, bavit će se izričito Ministarstvo poljioprivrede.

Ukoliko je sve u skladu da odredbama zakona, na temelju većinske dobrobiti te minimalne štete načinjene okolišu pri samom postupku i nakon na temelju  analize okoliša sprovedene od nadležne prethodno spomenute zaslužne ustanove dobijete lokacijsku dozvolu vaš idejni projekt  o prenamjeni će postati realnost!

 

 

Visina naknade za prenamjeni zemljišta

 

Prema Zakonu Republike Hrvatske jednokratna naknada prilikom prenamjena poljoprivrednog u građevinsko zemljište, te visina iste ovisi o vrsti zemljišne čestice na kojoj se vrši gradnja. Zbog umanjivanja vrijednosti zemljišnog dobra te prenamjene njene koristivosti od strane države, naknadu plaća investitor i nositelj zahtjeva prenamjene.

Ovisno o površini građevne čestice i trenutku primitka glavnog projekta određuje se naknada i plaćanje. Visina naknade prenamjene zemljišta donose se  na temelju nekoliko faktora.

 Ovisno o tome dali je spomenutno poljoprivredno zemljište smješteno unutar granica građevinske zone, izvan nje i ostalim mogućim izvedenicama istog stanja donosi se odredba od minimalnih 50 % te maksimalnih 70 %.

Za sve zemljišne čestice koje se nalaze unutar granice obuhvata zemljišne zone uzima se 50 % naknade, a ukoliko se ista nalazi izvan granice obuhvata onda naknada iznosi 7 % od prosječne vrijednosti tog zemljišta. Ukoliko se radi o zemljištu čiji se status granica obuhvata promijenio nakon dobivanja građevinske dozvole, naknade se vrte između 2,5 % do 50 % ovisno o specifičnosti situacije, pišu službene stranice grada Zagreba.

 

Prihodi od prenamjene zemljišta

 

Prihod od naknadne vrijednosti od 70% država upotrebljava za financiranje troškova okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, preko Agencije za poljoprivredno zemljište (neplodno zemljište, mjere uređenja i povećanje proizvodnje). Prihod od naknade iznosi 30%. U slučaju ne plaćanja u roku država naplaćuje zatezne kamate.

Važno je napomenuti da prema zakonu, za bespravno izgrađene objekte na livadi nakon 1. siječnja 1985. također se plaća naknada .